FIZIKA ZA OSNOVNU ŠKOLU
1. Šta je sila?
2. Koja je oznaka za silu?
3. Koja je merna jedinica za silu?
4. Koje su posledice delovanja sile?
5. Vrste deformacije
6. Šta su plastične deformacije?
7. Šta su elastične deformacije?
8. Koje su manje merne jedinice od njutna?
9. Koje su veće merne jedinice od njutna?
10. Koliko jedan njutn ima milinjutna?
11. Koliko jedan kilonjuntn ima njutna?
12. Koliko jedan njutn ima mikronjutna?
13. Kako se zove instrument za merenje sile?
U prirodi tela stalno deluju jedno na drugo. Stručno se kaže da mođu njima postoji interakcija.
Da bi se izrazilo kolika je jaka neka interakcija koristi se fizička veličina SILA.
Sila je mera interakcije (delovanja) između dva tela.
Oznaka za silu je F (fortis – latinski jak ili snažan), a merna jedinica je N (Njutn).
Merna jedinica je dobila ime po Isaku Njutnu, engleskom fizičaru, matematičaru, astronomu, alhemičaru i filozofu.
Sa SILOM se srećemo svakodnevno.
Posmatrajmo predmet na stolu. Predmet deluje na sto nekom silom, ali i sto deluje na predmet.
Da bi pomerili loptu na nju moramo delovati nekom silom. Da ne nosimo patike osetili bi bol. To znači da nismo samo mi delovali na loptu, već je i lopta delovala na našu nogu.
Delovanje silom možemo:
* promeniti pravac, smer i brzina nekog tela
* promeniti oblik nekog tela
Delovanjem sile na telo možemo ga deformisati.
Te deformacije mogu biti plastične i elastične.
Kod elastične deformacije nakon prestanka delovanja sile telo će se vratiti u prvobitan oblik, dok kod plastične deformacije nakon prestanka delovanja sile telo se neće vratiti u prvobitan oblik.
Merni instrument za merenje intenziteta sile je DINAMOMETR.
Silu u fizici definišemo kao uticaj koji uzrokuje promenu brzine ili oblika tela. Ona je vektorska veličina koja ima svoju magnitudu (intenzitet) i pravac.
Intenzitet sile predstavlja numeričku vrednost sile i meri se u njutnima (N) u međunarodnom sistemu jedinica. Može imati različite intenzitete, od slabih do veoma jakih, i utiče na kretanje tela.
Takođe ima pravac koji ukazuje na putanju kojom deluje na telo. Na primer, može delovati horizontalno, vertikalno ili pod nekim uglom u odnosu na određenu osu. Pravac sile je važan jer utiče na kretanje tela i promenu njegove brzine.
Postoji mnogo vrsta sila u fizici. Neke od najčešćih vrsta uključuju:
* Gravitacione sile: Sila kojom Zemlja privlači objekte prema svojoj sredini.
* Elektrostatičke sile: Sila koja deluje između naelektrisanih tela, kao što su pozitivno i negativno naelektrisani delovi.
* Normalna sila: Sila koja deluje okomito na površinu tela, održavajući ravnotežu.
* Reakciona sila: Sila koja deluje suprotno na akciju sile koja deluje na telo, u skladu sa trećim Njutnovim zakonom.
Sila se predstavlja kao vektor, što znači da ima intenzitet i pravac. Vektor sile može se grafički prikazati strelicom, gde dužina strelice predstavlja intenzitet sile, a pravac strelice predstavlja pravac delovanja sile.
Ako na telo deluje više sila istovremeno, ukupna rezultanta sile se dobija superpozicijom tih sila. Rezultantna sila je vektorska suma svih pojedinačnih sila koje deluju na telo.
Fizičar Isak Njutn formulisao je tri osnovna zakona koji opisuju ponašanje sile i kretanje tela. Njutnovi zakoni su osnova klasične mehanike i pružaju nam razumevanje o tome kako sile deluju na tela i kako tela reaguju na te sile.
Proučavanje sile u fizici nam pomaže da shvatimo razne aspekte kretanja i interakcije objekata. Sila je ključni koncept koji nam omogućava da objasnimo različite fenomene, poput kretanja tela, interakcije između tela i promene oblika materijala. Takođe, pravilno razumevanje sile je od suštinskog značaja u mnogim inženjerskim i tehnološkim disciplinama, kao i u oblastima poput astronautike, elektromagnetizma i drugih.
Prilikom proučavanja sile, važno je imati na umu da one mogu biti privremene ili stalne, zavisno od okolnosti. Takođe, sile mogu biti ravnotežne, kada se ukupna rezultanta sila na telo anulira, ili ne-ravnotežne, kada rezultanta sile ima neto efekat na kretanje tela.
Sile su neophodne za objašnjavanje mnogih prirodnih pojava i tehnoloških aplikacija. Bez sile, ne bismo mogli objasniti zašto se tela kreću ili zaustavljaju, zašto se nešto dešava pod određenim uglom ili zašto se oblici materijala menjaju pod određenim uslovima.
Proučavanje sila nam pomaže da razumemo svet oko nas i omogućava nam da inženjerske projekte, kao što su mostovi, zgrade i vozila, razvijamo na bezbedan i efikasan način.
Učenje o silama u fizici može biti fascinantno i otvara vrata za dalje istraživanje i razumevanje prirodnih zakonitosti. Kroz praktične primere, eksperimente i analitičke vežbe, možete produbiti svoje znanje o silama i primeniti ih na realne situacije, razvijajući tako vaše veštine analize, kritičkog razmišljanja i rešavanja problema.