FIZIKA ZA OSNOVNU ŠKOLU
1. Čime merimo vreme?
2. Koja je osnovna jedinica za vreme?
3. Kako označavamo fizičku veličinu vreme?
4. Koje su veće merne jedinice od sekunde?
5. Koje su manje merne jedinice od sekune?
6. Koliko jedna sekunda ima mikrosekundi?
7. Koliko jedan čas ima sekundi?
8. Navedi primer za trenutno vreme.
9. Navedi primer za vremenski interval.
U sledećim rečenicama odredi da li je rač o trenutnom vremenu ili vremenskom intervalu.
Prvi čas počine u 8h i 30minuta. ____________________________
Školski čas traje 45 minuta. __________________________
Ivan od škole do kuće putuje 15 minuta. _________________________
Utakmica počinje u 20h i 15 minuta. ____________________________
Prebaci u sekunde: 3min; 2,5h; 13000ms; 25 000 000 μs; 2dana.
Kako merimo vreme? smenom dana i noći, smena godišnjih doba, časovnik, hronometar
Najtačniji atomski časovnici (za 30 miliona godina greška je 1 sekunde)
Svaka prirodna pojava ima svoje trajanje, ima početak i kraj i dešava se u određenom intervalu vremena.
Voz je krenuo iz Čačka u 10h, a u Beograd je stigao u 13h.
𝑡1 = 10ℎ TRENUTNO VREMENE
𝑡2 = 13ℎ TRENUTNO VREMENE
t = 𝑡2− 𝑡1= 13ℎ − 10ℎ = 3ℎ VREMENSKI INTERVAL
Prvi čas počine u 8h i 30minuta. __TRENUTNO VREMENE__
Školski čas traje 45 minuta. __VREMENSKI INTERVAL____
Ivan od škole do kuće putuje 15 minuta. __VREMENSKI INTERVAL___
Utakmica počinje u 20h i 15 minuta. __TRENUTNO VREMENE______
Osnovna merna jedinica za merenje vremena je sekunda [s]. Približno je jednak 86 400 – tom delu dana.
minut 1 min = 60 s
čas 1 h = 60 min = 60 · 60 s = 3 600 s
dan 1 dan = 24 · 1h = 24 · 3 600 s = 86 400 s
godina 1 god = 365 dan (prestupna godina ima 364 dana)
milisekunda 1 ms = 0,001 s
mikrosekunda 1 μs = 0,000001 s
3min = 3 ˑ 60s = 180 s
2,5h = 2,5 ˑ 3600s = 9000 s
13000ms = 13000 : 1000s = 13 s
25 000 000 μs = 25 000 000 : 1000 000s = 25 s
2 dana = 2 ˑ 24 ˑ 3600s = 172 800 s
1. Najstariji poznati instrument za merenje vremena je sunčani sat. Koristeći senku koju sunčeva svetlost baca na različite oznake na satu, ljudi su vekovima merili prolazak vremena.Prvi mehanički satovi pojavili su se u 14. veku. Ovi satovi su koristili težak kamen koji se kretao po kosi ravni, što je stvaralo oscilaciju i merilo vreme.
2. U moderno doba, najtačniji instrumenti za merenje vremena su atomske časovnike. Oni se oslanjaju na vibracije atoma kao osnovu za tačno merenje vremena. Atomski časovnici su toliko precizni da mogu da održe tačnost od jedne sekunde u milionima godina.
3. Satelitski navigacijski sistem GPS (Globalni sistem za pozicioniranje) oslanja se na vrlo precizne satove kako bi tačno odredio lokaciju. Svaki GPS sat u svemiru ima precizan atomski časovnik kako bi se osigurala tačnost signala.
4. U prošlosti, merenje vremena bilo je izuzetno važno za navigaciju na moru. Pomorci su koristili hronometre kako bi odredili svoju geografsku dužinu. Ova metoda je bila od vitalnog značaja za navigaciju na otvorenom moru.
5. Merenje vremena može biti subjektivno iskustvo. Osećaj da vreme prolazi brže ili sporije može zavisiti od našeg emocionalnog stanja, okruženja i aktivnosti kojima se bavimo. Na primer, kada smo zaokupljeni nečim interesantnim, vreme često brže prolazi.
6. U fizici, vreme je jedna od osnovnih dimenzija i koristi se za opisivanje kretanja i promena u svetu oko nas. Koncept vremena igra ključnu ulogu u raznim oblastima fizike, kao što su kinematika, dinamika i termodinamika.
7. Merenje vremena je postalo izuzetno precizno i važno u mnogim industrijama, kao što su avijacija, nauka, telekomunikacije i tehnologija. Tačno merenje vremena je od suštinskog značaja za sinhronizaciju različitih sistema i postizanje tačnosti u mnogim procesima.
Merenje vremena je neprestano evoluiralo kroz istoriju, od sunčanih satova do modernih atomskih časovnika. Tačno merenje vremena ima veliki uticaj na naše svakodnevne živote i mnoge aspekte naše tehnološke i industrijske civilizacije.